Broj prijavljenih natjecatelja: 47

Kraj prijava: 27.01.2024. 00:00

Start: 26.01.2024. 20:00

Trail utrka “Zagrli Grad“ hodači, timska/obiteljska, pojedinačno

(Djeca do 12 godina su obavezna biti u pratnji odrasle osobe)                   2 i 4km

Utrka kreće od samog Muzeja, Gradskih vrata i kreće se obalom dr.Franje Tuđmana – Rivom (desnom stranom prometa po mogućnosti ne po cesti) u pravcu Doca i to sve do skalina koje iz Doca kreću udesno gore prema crkvi sv.Nediljica. Ulicom Paška Trlaje dolazi se na zapadni ulaz bedema u Grad, spušta se malo dolje i odmah skreće u prvu ulicu ulijevo prema gornjoj ulici Zagrađa koja vodi iza Vatrogasaca i u podnožje tvrđave sv.Mihovila u perivoj Ane Rukavine.

Utrka se spušta Kninskom ulicom i vodi ravno sve do stražnjeg prolaza u Grad iza Kazališta Šibenik. Preko glavnog trga Poljana utrka se spušta preko Đardina(perivoj Roberta Visianija) i izlazi na Rivu te se vraća prema startu, ali nakon restorana Stari grad skreće blago udesno prema Zlarinskom prolazu i ide kraj crkvice sv.Nikole i Trga Pavla Šubića prema stražnjem prolazu iza hotela Jadran i kroz Prvićku ulicu izlazi ulijevo kroz još jedan stari ulaz u Grad i utrka ide prema početnoj točci, startu, Muzeju grada Šibenika. Utrka 4km se radi 2x po ovoj ruti.

I dalje ćemo nastojati tijekom organiziranja sportsko rekreativnih aktivnosti ispričati dio zanimljivih povijesnih crtica same lokacije, ispričati značajne kulturno prirodne vrijednosti samog kraja, čime kao Udruge pomažemo u doprinosu sportske edukacije, edukacije o očuvanju kulturne i prirodne baštine.

Hvala što u suradnji 08 Force i BK Faust Vrančić sudjelujete u avanturističkim natjecanjima, u aktivnostima koje doprinose zdravlju sudionika, pričama u kojima se sudjeluje.

Svi ste dobrodošli.

 

Priča drugog kola

Kratka povijest šibenskih gradskih bedema

Sredinom 17. stoljeća bedemi grada Šibenika dobivaju svoje zadnje značajnije dogradnje te poprimaju izgled kakav će imati sve do njihova rušenja u 19. stoljeću. Ishodiše bedema bila je Tvrđava sv. Mihovila odnosno podtvrđavski prostor kao središnja točka fortifikacijskog sustava grada. Od nje prema zapadu bedem zatvara predio Dolac i time ga odvaja od nekadašnjeg sela Crnice. Dolački bedem je završavao na ugaonoj kuli na obali od koje se  protezao obalni bedem duž linije koja je sezala do kule Pellegrini gdje je skretala prema obali do Biskupijske i Kneževe palače te dalje  do ugaone kule kod crkve i samostana sv. Frane odakle se nastavlja prema Poljani linijom koja prolazi kroz prostor koji danas zauzima gradski park. Iza ove linije nalazi se ostatak bedema iz 14. stoljeća  sačuvan do danas. Ugaona kula sv. Frane i ugaona kula na Poljani te zid koji ih je povezao izgrađeni su u 15. stoljeću, sredinom 17. stoljeća podignuta su i dva bastiona kako bi ojačali obranu grada na ovom području, bastion sv. Katarine na kuli sv. Frane te bastion Bernardi na ugaonoj kuli uz Poljanu. Glavna gradska vrata nalazila su se približno na prostoru između današnje zgrade kazališta i sačuvanog dijela bedema uz nekadašnju kulu Bersalj. Na sjeveroistoku bedem je gotovo pravocrtno slijedio liniju stare tržnice , da bi kod kule Gorica malo skretao prema sjeveru do kule Madonna u podnožju tvrđave sv. Mihovila.

Bedemi su stoljećima predstavljali jamac sigurnosti grada od vanjskih prijetnji, posebno u vremenima prije izgradnje tvrđava sv. Ivana i Barone. No s promijenama društvenih okolnosti nestaje realne potrebe za gradkim bedemom, koji se od sredine 19. stoljeća sve više gleda kao prepreka razvitku grada. Na sjednici gradskog vijeća 1863. godine odlučeno je da se bedemi sruše kako bi se grad i predgrađe konačno spojili u jednu cjelinu. Neki su dijelovi bedema bili zapušteni pa i srušeni i ranijim razdobljima što se odnosi prije svega na obalni dio gradskih zidina. No proces rušenja bedema zapravo počinje 1864. godine uklanjanem kule Bersalj i glavnih gradskih vrata radi gradnje zgrade kazališta. Do 1890. godine srušen je najveći dio preostalog sjeveroistočnog bedema, a do kraja 19. stoljeća uklonjeni su i bastioni te zid koji ih je povezivao kako bi se napravilo mjesta za gradski park. Tako da su od bedema ostali samo manji dijelovi poput onoga uz gradsku knjižnicu, Kneževe palače ili samostana sv. Katarine.

            nacrt šibenskih bedema (Mari, golfi, isole, spiaggie porti citta, fortezze..., Vincenzo Maria Coronelli, 1688.)

Izvor teksta

Muzeja grada Šibenika